Inspiracija

Nitko ne ljubi domovinu jer je velika, već zato jer je njegova.

— Lucius Annaeus Seneca Jr.

Senekina misao stara je oko 2.000 godina, no još uvijek je razumljiva svim ljudima okupljenima pod ovom kapom nebeskom, jer govori o pripadnosti, o identitetu. Nas ipak najviše zanima Hrvatska - naša kolijevka i naš Dom. Odavde smo crpili nadahnuće za naše hrvatske domoljubne majice.
Uz znamenite hrvatske pisce, pjesnike, svećenike, političare i ratnike, kao i generacije malih ljudi velikoga srca, koji su tijekom stoljeća vjerovali u naše zajedništvo i vrijednosti koje smo vremenom oblikovali, i taj bezvremenski rimski filozof također nas je inspirirao da budemo - Supercroatian.

Samo su neke ljubavi neprolazne, vječne. Takva je upravo i ljubav prema Domovini, stoga moramo znati i neprestano se podsjećati tko smo i čiji smo. To nije zato da bismo se uzdizali nad drugima, nego da se naučimo cijeniti svoje nasljeđe, bolje razumjeti svijet čiji smo dio te živjeti kao supercroatian – na ponos našoj zemlji, obitelji, prijateljima. I biti svjetlo ljudima s kojima koračamo kroz život.
U nadi da će i vas inspirirati naše razmišljanje o domoljublju, odlučili smo ga izraziti modernim dizajnom na svakodnevnim odjevnim predmetima. Ako mogu Amerikanci, Englezi, Nijemci, Talijani, zar nije vrijeme da nakon stoljećá čekanja to mogu i Hrvati?
Naši proizvodi žele vam biti motivacija i podsjetnik, biti s vama i u one dane kada naši sportaši ne osvajaju medalje. Tada je važno da i dalje iznad svih bude - Hrvatska!

Zato vam s ponosom predstavljamo kolekciju hrvatskih domoljubnih majica kojima želimo poslati poruku ljubavi i nade diljem Hrvatske, a Hrvatima u svijetu reći da Domovina čeka njihov povratak.

Veselit će nas da Supercroatian u vama oživi i ojača onaj skriveni, jedinstveni osjećaj pripadnosti, ponosa i ljubavi kada sljedeći puta ugledate zastavu na jarbolu, nasmiješite se i pomislite na riječ koja skriva mnogo više od riječi, a ta riječ je - Hrvatska!

Budi Supercroatian Čipka

Hrvatska Čipka


Hrvatska čipka pripada tradicijskom tekstilnom rukotvorstvu namijenjenom ukrašavanju ženske tradicijske odjeće i platnenog posoblja. Viđa se na nošnjama, zavjesama, na zidu i stolu, krevetnini ili kao nakit. Prvotno je bila dio liturgijskoga ruha, no zahvaljujući redovnicama benediktinkama koje u XVI st. vještinu prenose ženama i djevojkama u manjim ruralnim sredinama, danas, nakon 500 godina, čipka je dio etnografske baštine i hrvatski nacionalni simbol. Paška je najstarija, iznimne ljepote uzorka koji se prenosi jedino s majke na kćer. Konac od agavinog lista i izrada bez nacrta svaku hvarsku čipku čini unikatom. Kao i lepoglavska „na batiće“ od lanenog konca, procvat bilježi krajem XIX st.

Čipka je među naših 13 dobara upisanih na UNESCO „Listu nematerijalne kulturne baštine“.
Pokažimo čipku svijetu, čuvajmo tradiciju i divnu priču o bjelini, čvrstoći i - identitetu.

Budi Supercroatian Čipka

Hrvatska Čipka


Hrvatska čipka pripada tradicijskom tekstilnom rukotvorstvu namijenjenom ukrašavanju ženske tradicijske odjeće i platnenog posoblja. Viđa se na nošnjama, zavjesama, na zidu i stolu, krevetnini ili kao nakit. Prvotno je bila dio liturgijskoga ruha, no zahvaljujući redovnicama benediktinkama koje u XVI st. vještinu prenose ženama i djevojkama u manjim ruralnim sredinama, danas, nakon 500 godina, čipka je dio etnografske baštine i hrvatski nacionalni simbol. Paška je najstarija, iznimne ljepote uzorka koji se prenosi jedino s majke na kćer. Konac od agavinog lista i izrada bez nacrta svaku hvarsku čipku čini unikatom. Kao i lepoglavska „na batiće“ od lanenog konca, procvat bilježi krajem XIX st.

Čipka je među naših 13 dobara upisanih na UNESCO „Listu nematerijalne kulturne baštine“.
Pokažimo čipku svijetu, čuvajmo tradiciju i divnu priču o bjelini, čvrstoći i - identitetu.

Budi Supercroatian Čipka

Hrvatska Čipka


Hrvatska čipka pripada tradicijskom tekstilnom rukotvorstvu namijenjenom ukrašavanju ženske tradicijske odjeće i platnenog posoblja. Viđa se na nošnjama, zavjesama, na zidu i stolu, krevetnini ili kao nakit. Prvotno je bila dio liturgijskoga ruha, no zahvaljujući redovnicama benediktinkama koje u XVI st. vještinu prenose ženama i djevojkama u manjim ruralnim sredinama, danas, nakon 500 godina, čipka je dio etnografske baštine i hrvatski nacionalni simbol. Paška je najstarija, iznimne ljepote uzorka koji se prenosi jedino s majke na kćer. Konac od agavinog lista i izrada bez nacrta svaku hvarsku čipku čini unikatom. Kao i lepoglavska „na batiće“ od lanenog konca, procvat bilježi krajem XIX st.

Čipka je među naših 13 dobara upisanih na UNESCO „Listu nematerijalne kulturne baštine“.
Pokažimo čipku svijetu, čuvajmo tradiciju i divnu priču o bjelini, čvrstoći i - identitetu.

Budi Supercroatian Pleter

Pleter


Pleter je od prapovijesti znan u helenističkoj, rimskoj, bizantinskoj, islamskoj i kršćanskoj umjetnosti. Nije samo naš, ali je i naš, jer smo ga prigrlili i učinili važnim dijelom naše umjetnosti. Hrvatski pleter (troplet) bio je reljefni arhitektonski ukras sakralnih objekata predromaničke, tzv. starohrvatske kulture od 9. do 11. stoljeća. Najljepši primjerci nalaze se u crkvama kod Knina (Biskupija i Uzdolje), Bribira (Ždrapanj i Žažvić), Solina (Rižinice) te u Splitu i Zadru.
Vremenom njegova jednostavna ljepota simbolike vode (Života), beskonačna isprepletenost životnih snaga u sjedinjenju koje opet daje Život, postala je naš prepoznatljivi nacionalni znak na svečanim poveljama, grbovima i odličjima te ostaje hrvatska posebnost.

Očuvan stoljećima, neka nas troplet i danas povezuje u hrvatskom zajedništvu za budućnost.

Budi Supercroatian Sinje more

Hrvatski Jadran


More…, to vjekovno vrelo inspiracije i nade umjetnika i kruh svakidašnji generacijama hrvatskih ljudi koji su s njime i od njega živjeli. Bilo im je odmorište, lovište, kolijevka i spokoj. Na tim su obalama ispraćali svoje kapetane, časnike i mornare na plovidbu diljem svijeta. To je vrijeme ostalo u uspomenama.
Antun Mihanović (1796-1861) u hrvatskoj himni slavi ga riječima: „Sinje more svijetu reci da svoj narod Hrvat ljubi!“ Kako uzvišeno i istinito! Uz naše „kockice“ i vatrene, svijet nas poistovjećuje s ljepotama našeg mora.

Koje li privilegije da smo tu, svoji na svome, na najljepšoj obali Jadranskog mora.
Jer, kome bi šumilo more moje sinje, da Hrvatske nije?